KULTURA I ISTORIJA

Hainan: ostrvo kokosa koje je nekad bilo kazna, ne raj

Hainan je danas tropski raj, ali je vekovima bio mesto progonstva. Otkrij priču o Su Dongpou i istoriju ostrva iza palmi i plaža.

Autor: Ksenija

Tropski pejzaž Hainana sa palmama i bazenom uz more

Kad danas neko pomene Hainan, prva slika je jasna: bela plaža, kokosove palme i tirkizno more. Ostrvo odavno nosi nadimak „Kokosovo ostrvo“, a palme su danas jedan od njegovih najprepoznatljivijih simbola. Upravo zbog tog tropskog pejzaža, toplog mora i potpuno drugačije strane Kine, mnogi danas biraju putovanje u Sanyu na Hainanu.

Ali ta slika raja je relativno nova. Vekovima je isti taj komad zemlje u kineskoj svesti predstavljao nešto gotovo suprotno: udaljenu južnu granicu carstva, mesto izolacije i progonstva, toliko daleko da je odlazak tamo za pojedine zvaničnike značio praktično nestajanje iz političkog i društvenog života.

Kako je Hainan postao deo kineskog carstva?

Istorija Hainana u kineskim zapisima seže daleko u prošlost. Godine 110. p.n.e, tokom dinastije Zapadni Han, na ostrvu su uspostavljene administrativne oblasti Zhuya (珠崖) i Dan’er (儋耳), čime je Hainan formalno uključen u teritoriju carstva.

Zhuya se može prevesti kao „Biserne litice“, naziv koji se povezivao sa biserima pronađenim na severnoj obali. Ipak, tadašnje poznavanje ostrva bilo je ograničeno. Stare mape dugo su prikazivale samo delove njegove obale, dok je planinska unutrašnjost ostajala teško dostupna i bila je dom starosedelačkog Li stanovništva.

Ime Dan’er, odnosno „Teške uši“, u starim zapisima povezivalo se sa običajem nošenja velikog nakita u ušima i izduženim resicama.

Formalno prisustvo carstva ipak nije značilo da je Hainan odjednom postao lako dostupan ili potpuno povezan sa ostatkom zemlje. Velika udaljenost, more, tropska klima i planinska unutrašnjost dugo su doprinosili njegovoj reputaciji izolovanog i opasnog kraja.

Istorijska mapa ostrva Hainan iz 19. veka

Istorijska mapa Hainana iz 19. veka. Izvor: Library of Congress, public domain.

Zašto je Hainan bio mesto progonstva?

U carskoj Kini progonstvo nije značilo samo udaljavanje sa političke funkcije. Za čoveka koji je život proveo u velikim gradovima severa ili centralne Kine, slanje na Hainan značilo je hiljade kilometara putovanja, prekid sa porodicom i društvom i život u sredini koju gotovo nije poznavao.

Tropske bolesti, klima i ograničene veze sa ostatkom carstva dodatno su pojačavale strah od ostrva.

Zato se Hainan u pričama prognanih zvaničnika nije pojavljivao kao mesto palmi i odmora, već kao sam kraj poznatog sveta. Koliko je ta reputacija bila snažna vidi se i u pesmi Yang Yana iz dinastije Tang, napisanoj dok je putovao ka progonstvu u Yazhou na Hainanu. U slobodnom prevodu zapisao je:

Ide se u nedogled, odakle se niko ne vraća. U Yazhou živ ulaziš kroz vrata pakla.

A onda je 1097. godine na Hainan stigao čovek koji će postati neraskidivo vezan za ostrvo.

Ko je bio Su Dongpo i zašto je važan za Hainan?

Su Shi, poznatiji kao Su Dongpo, bio je pesnik, pisac, državnik i jedan od najpoznatijih intelektualaca dinastije Song.

Zbog političkih sukoba više puta je bio udaljavan iz centra vlasti, a 1097. godine prognan je u Danzhou na Hainanu. Tamo će provesti približno tri godine.

Istorijski portret kineskog pesnika Su Shija, poznatog kao Su Dongpo

Su Shi, poznatiji kao Su Dongpo, kineski pesnik i državnik iz dinastije Song. Public domain.

Život mu nije bio lak. U svojim zapisima opisivao je nedostatak hrane, lekova i osnovnih uslova na koje je ranije bio naviknut.

Ipak, njegovi zapisi sa Hainana nisu govorili samo o teškoćama. Posmatrajući jednu oluju na ostrvu, napisao je, u slobodnom prevodu:

„Naslonjen na ogradu, uživam u prizoru prirode. Duga se izvija iz oblaka, snažan vetar prijatno duva sa mora. U starosti, tražim samo da ne budem gladan; u sopstvenoj dolini, ništa drugo nije važno.“

Umesto da se potpuno povuče iz života zajednice, Su Dongpo se postepeno uključio u svakodnevicu ostrva. Lokalna tradicija njegov boravak povezuje sa kopanjem bunara, unapređenjem poljoprivrede i obrazovanja, ali i sa lokalnom hranom. Po jednoj legendi, stanovnicima je pokazao i kako da prave zongzi punjen pasuljem i škampima za Festival zmajevih čamaca. Posebno se posvetio obrazovanju i držao predavanja lokalnom stanovništvu, zbog čega je njegov uticaj na kulturni život Hainana ostao snažan i dugo nakon njegovog odlaska.

Umesto da Hainan pamti samo kao kaznu, Su Dongpo je vremenom razvio snažnu vezu sa ostrvom. Ta promena možda se najbolje vidi u jednom od njegovih stihova, koji se u slobodnom prevodu može preneti kao:

„Hainan, hiljadama milja daleko, zaista je moj zavičaj.“

Gde danas možeš da vidiš tragove Su Dongpoa na Hainanu?

Najvažnije mesto je Dongpo Academy u Danzhouu, gde se čuva sećanje na njegov boravak, rad i uticaj na lokalnu kulturu.

Njegova priča prisutna je i u Haikouu. Tamo se nalazi poznati Five Officials Temple, odnosno Hram pet gospodara, posvećen petorici drugih visokih zvaničnika iz dinastija Tang i Song koji su takođe bili prognani na Hainan: Li Deyuu, Li Gangu, Zhao Dingu, Li Guangu i Hu Quanu.

Pored kompleksa nalazi se Su Gong Shrine, hram posvećen upravo Su Shiju.

Zanimljivo je koliko se simbolika ovih mesta promenila. Ono što je nekada predstavljalo politički poraz i udaljavanje na kraj carstva, danas je deo kulturnog identiteta Hainana.

Ali upravo zato je njegova istorija zanimljiva.

Isti pejzaž koji danas ljudi biraju zbog odmora nekada je za prognane zvaničnike predstavljao gotovo nezamislivu udaljenost od svega što su poznavali.

Kako je Hainan od mesta progonstva postao tropski raj?

Vremenom se menjalo ne samo mesto Hainana unutar Kine, već i način na koji ga ljudi doživljavaju. Jedan od istorijskih naziva povezanih sa ostrvom je Qiong (琼), reč koja se može povezati sa nefritom ili finim žadom i koja se i danas koristi kao skraćeni naziv za provinciju Hainan.

Mnogo kasnije, naročito tokom 20. veka i razvoja modernog turizma, slika ostrva počinje potpuno da se menja. Nekadašnja udaljena južna granica postaje destinacija koja se promoviše kroz more, tropsku klimu i palme. Hainan, a posebno Sanya, počinje da dobija i nadimke poput „kineskih Havaja“.

Kokosove palme, koje su nekada bile samo deo pejzaža koji su gledali prognanici, postale su jedan od glavnih simbola modernog Hainana. Upravo taj preokret, od ostrva kojeg su se ljudi plašili do mesta na koje danas dolaze na odmor, čini njegovu istoriju toliko zanimljivom.

Hainan je mnogo više od plaže

Kad danas sediš na plaži u Sanyi na Hainanu ili prolaziš kroz Haikou, teško je zamisliti da je isto ostrvo nekada simbolizovalo jedan od najvećih strahova kineskog zvaničnika: progonstvo na kraj sveta.

Ali upravo ta suprotnost između ostrva kazne i ostrva raja čini Hainan mnogo zanimljivijim od još jedne tropske destinacije u Aziji. Ispod plaža, hotela i kokosovih palmi nalazi se više od dve hiljade godina istorije, priča o starosedelačkim narodima, carskim zvaničnicima i ljudima poput Su Dongpoa koji su na ostrvo stigli protiv svoje volje, a ipak postali deo njegove kulture.